Srpska bašta i njene biljke
- Jun 10, 2024
- 3 min read
Updated: 2 days ago
Koje su domaće autohtone Srpske biljke, koje su najčesce kroz istoriju i kako da napravimo danas tradicionalnu Srpsku baštu? Autohtone Srpske i Balkanse biljke koje ukrašavaju Beogradska dvorišta koja odolevaju vremenu, primer su iz kog možemo da stvorimo sopstveni narativ o jedistvenoj estetici blakanskih bašti. Bašte su brend jednog prostora, jednog naroda koji pretoči pejzaz svoje okoline i svojih brda i pejyaža u sopstveno dvorište.
Price o Beogradskim baštama su priče o flori i fauni Balkana, priča o raskrsnicama puteva, migracijama i uticajima. Hajde za zaronimo u dvorišta ali i u šume i livade Balkana, i saznamo sta je to Srpska bašta i biljke koje je čine.
Cveće Srpskih bašti (autohtono i tipično za srpska dvorišta kroz istoriju do danas)
1.Božur
je višegodisnja biljka, često vidjena u Srpskim dvoristima. Razlog leži u tome što čak pet vrsta divljih božura raste u Srbiji, te ih je svojevremeno bilo lako presaditi u dvorista.
Sa pojavom rasadnika, izgubilo se interesovanje za njegov uzgoj. Medutim savremeno dekorisanje svadbi, vratilo je božur na stolove za mladenaca i njegova masovnija upotreba dovela je i do porasta interesovanja za božure u bastama.
Trenutno u Srbiji se uzgajaju ne autohtoni božuri u rasadnicima u maloj kolicini i to kao rezani cvet. Sadnice s druge strane se i dalje retko nalaze i ako potraznja za sadnicama raste.

U Srbiji postoji pet vrsta zaštićenog divljeg božura (izvor: Wikipedia)
obični (Paeonia officinalis) na Tari, Golini (kod Zaječara) i na Kosovu
banatski (Paeonia banatica) u Deliblatskoj peščari
uskolisni ili stepski božur (Paeonia tenuifolia)
muški božur (Paeonia corallina)
kosovski božur (Paeonia decora) najrasprostranjeniji, sa staništem u istočnoj Srbiji i na Kosovu
2. Srpska Ramonda (Ramonda Serbica) - autohtona u Srbiji
Josif Pančić, davne 1874 pronasao je Srpsku Ramondu /lat. Ramonda Serbica/ kraj Nisa. Poznata po visokoj otpornosti nakon kiše i ako potpuno uvela uspe da se oporavi.
Nemamo informaciju da li
se uzgaja u rasadnicima, i da li je njen uzgoj moguc/dozvoljen. Ukoliko imate relevantne informacije, pisite nam na mail.
3. Illyrian Iris - autohtona vrsta na Balkanu

Divlji Iris, kod nas poznat kao Perunika, raste u divljini planina Srbije, Slovenije, Bosne, Hrvatske, Crne Gore i Albanije. Ljubicaste je boje, visine 40cm i cveta u maju i junu.
Baste XX veka krasile su perunike lila boje, prenoseci cvetnicu iz divljine u svoju bastu.
Danas u rasadnicima, dostupne su perunike u raznim bojama i uglavnom su uvozne.
Ukoliko poznajte rasadnik koji uzgaja Balkansku Illyrian Iris, pisite nam kako bi podelili njihov kontakt.
4. Visibabe - autohtone u Bugarskoj i rasprostranjene u Srbiji
Autohtona vrsta u Bugarskoj, široko je rasprostranjena i po šumama Srbije.
Pejzaz tvog kraja je moguce imati i na terasi na stočiču ili u žardinjeri, i kao takav ima dodatnu vrednost.
Vesnik proleca ima veliki potencijal za brendiranje ugostiteljskih objekata, bašti hotela i kafica koji slave Proleće i prirodu u svojoj basti, ili jednostavno koji nudi hranu iz odredjenog kraja Srbije čije šume krase visibabe.
5. Jorgovan - poreklom iz Azije, čest je u Srpskim bastama
Jorgovan (lat. Syringa) često je prisutan u baštama starog Beograda, i jedan je prvih cvetnica u rano proleće. Lila je tipican za nase podneblje, lako se uzgaja i ne zahteva veliku negu kao ni zalivanje. Jorgovan se smatra biljkom idealnom za odzive baste, jer ne trazi zalivanja ni prskanje, a cvetnice su jestive i imaju veliku polinatorsku ulogu. Niskog je rasta i jednostavan za orezivanje u slučaju potrebe. Cvetnica za koju očekujemo da će doživeti veliki povratak.
6. Ruže - Srpska basta i biljke koje opstaju
Verovatno je najčešća cvetnica na našim prostorima.
Srbija nema ni jednu gradsku javnu baštu posvećenu ružama sa eventualnim intalacijama napravljenim od ruža, i ako je jedna od najveci proizvodjaca ruža u Evropi (sadnica).
Sa druge strane, Srbija u potpunosti uvozi rezane ruže, pretezno iz Afrike.
Drveće Srpskih basti
Ukoliko zelis da stvoris tzv "storytelling" svoje kafane ili restorana domace kuhinje, pogledaj istoriju korišćenja drveća u baštama starih dvorišta Balkana.
Najčesce drveće za hlad u starim dvortima Srba su:
Lipa
Kruska
Kajsija
Dud
Bukva



Comments